Kada govorimo o evoluciji životinja, često čujemo da znanstvenici istražuju i otkrivaju fosile. Tako sačuvani ostaci životinja nam mogu mnogo toga objasniti  o načinu života i izgledu životinje. No, do sada nam nisu mogli otkriti koje je boje ta životinja bila. Sada je i to moguće.

Ovaj čovjekoliki majmun, prozvan Laia je mala ženka koja je živjela prije 11,6 milijuna godina na prostoru današnje Španjolske, penjala se po drveću i jela voće.

Fosilni ostaci ove donedavno nepoznate vrste roda Homo sadrže ostatke od 15 različitih jedinki, čime su postali najveća kolekcija ostataka jedne vrste hominina nađenih na afričkom kontinentu. 

Dragi čitatelji, s ponosom najavljujemo da je Biotekin vrt postao bogatiji za jedno sasvim posebno drvo, nikad viđeno na ovim prostorima!

Upoznajte Interaktivno drvo života!

„Ništa u biologiji nema smisla, osim u svjetlu evolucije“, rekao je poznati evolucijski biolog Theodosius Dobzhansky. Biološke pojave koje nas okružuju lakše ćemo razumjeti ako znamo u kojim uvjetima su one nastale, kako su evoluirale. Različita boja kože u ljudi itekako ima veze s evolucijom, pa pogledajmo zašto.

Znanstvenici redovno tijekom svojih terenskih istraživanja otkrivaju fosilne ostatke davno izumrlih vrsta. Svaki puta kada pronađu nešto zanimljivo, svoje otkriće objave u specijaliziranim znanstvenim časopisima. Prošlog tjedna su objavljena otkrića dva zanimljiva fosila. Pogledaj fotke u nastavku!

Prve šume omogućile su životinjama i drugim biljkama da osvoje do tada beživotna kopnena područja. Utjecale su na atmosferu, padaline i stijene, te su uzrokovale jedno od pet najvećih izumiranja u povijesti Zemlje.....

Gametofit i sporofit. Često nerazumljivi, komplicirani, a možda i dosadni pojmovi. Idemo ih probati jednom i zauvijek razumjeti.

Bujad i poljska preslica, smreka i jela ili maslačak i borovnice. Sve su to biljke, no svaka od njih živi u drugačijem okolišu i razlikuje se od drugih biljaka. Papratnjače poput bujadi i poljskih preslica nalazimo  samo uz vodu i/ili na vlažnim staništima, a biljke poput smreke, jele, maslačka i borovnice nalazimo posvuda po svijetu. Ovdje ćemo naučiti zašto su neke kopnene biljke ograničene samo na život blizu vode i vlažna staništa, dok druge biljke mogu naseljavati gotovo sve kutke našega planeta.

Sigurna sam da svatko od vas ima svog najdražeg dinosaura. Imam naravno i ja, a radi se o velikom biljojedu koji se zove Triceratops. No, ovo neće biti priča o njemu niti o mojim najdražim dinosaurima, već o novo-otkrivenoj vrsti koja pripada istoj porodici kao i Triceratops. Možda će baš on biti tvoj novi najdraži dinosaur, stoga čitaj dalje da vidiš kakvog strašnog gmaza su pronašli znanstvenici!