Modrozelene bakterije – dobrodošao kisik!
Autor Barbara Milutinović 27.5.2012. ( 11962 pročitano ) Članci istog autora

Uvjeti na Zemlji nakon njezina formiranja (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) je bilo u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!).

Rekli bi, raj na Zemlji.





A onda se dogodilo nešto što ih je neugodno iznenadilo i poremetilo im sve planove. Nešto kao kad naručite sladoled od maline, a dobijete dosadnu vaniliju. Pojavile su se modrozelene bakterije! Kod modrozelenih bakterija (cijanobakterija) se u prekambriju razvila sposobnost obavljanja procesa fotosinteze. Uz pomoć sunčeve svjetlosti, bakterije su počele koristiti ugljikov dioksid (CO2) i vodu (H20) kako bi napravile šećer i prehranile se. Kao otpadni proizvod u tom procesu nastao je – kisik!

Zemljina praatmosfera (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

Zemljina praatmosfera (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

Sa sigurnošću se može potvrditi da su modrozelene bakterije nastale prije 2,8 milijarda godina, a smatra se da su mogle nastati čak i prije 3,5 milijarda godina. U vrijeme kada su tek nastale, kisika je još uvijek bilo malo, ali pošto su ove bakterije bile dominantan oblik života gotovo 2 milijarde godina, on se postepeno sve više nakupljao. U jednom trenutku njegova se koncentracija povećala do razine u kojoj je organizmima koji na njega nisu bili prilagođeni (anaerobni organizmi) kisik postao toliko otrovan da su ti organizmi većinom izumrli. Kako to u evoluciji obično biva, neki se organizmi prilagođavaju životu sa kisikom, a neki se povlače na mjesta gdje ga nema (na primjer dublje u mulj gdje kisik ne dopire).

Razvitak ovih bakterija bio je od neprocjenjive važnosti za daljnju evoluciju života kakvog danas poznajemo. Atmosfera bogata kisikom bila je jedan od preduvjeta za nastanak kompleksnije eukariotske stanice (stanice sa definiranom jezgrom i organelima), a time i višestaničnih organizama.


              Stromatoliti


Iako bismo možda pomislili da nešto tako malo i nježno kao što je bakterijska stanica ne može ostaviti nikakve fosilne ostatke, najstariji pronađeni fosili datiraju upravo iz razdoblja modrozelenih bakterija. Zovu se stromatoliti. Stromatoliti nastaju u plitkim, toplim morima kada bakterije vežu čestice sedimenta te svojim rastom i izmjenom tvari utječu na njegovu raspodjelu, čime nastaju specifični oblici stromatolita. Najčešći stromatoliti napravljeni su od slojeva vapnenca. Prije pojave kisika koji je omogućio daljnju evoluciju života, stromatolitne prevlake prekrivale su gotovo cijelu površinu Zemlje, čiji su najčešći stanovnici bili upravo modrozelene bakterije. Stromatoliti postoje i danas, a nalazimo ih na zapadnoj obali Australije i Brazila, a kod nas na otoku Pagu.

Modrozelene bakterije su, kako vidimo, prastare!

Stromatoliti u Zaljevu morskih pasa, zapadna obala Australije (Izvor: Wikimedia Commons)

          Stromatoliti u Zaljevu morskih pasa, zapadna obala Australije


Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Tagovi: fotosinteza   bakterije   kisik   cijanobakterije   aerobni   anaerobni   modorzelene   stromatoliti  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica