Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) je bilo u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!).

Rekli bi, raj na Zemlji.

A onda se dogodilo nešto što ih je neugodno iznenadilo i poremetilo im sve planove. Nešto kao kad naručite sladoled od maline, a dobijete dosadnu vaniliju. Pojavile su se modrozelene bakterije! Kod modrozelenih bakterija (cijanobakterija) se u prekambriju razvila sposobnost obavljanja procesa fotosinteze. Uz pomoć sunčeve svjetlosti, bakterije su počele koristiti ugljikov dioksid (CO₂) i vodu (H₂0) kako bi napravile šećer i prehranile se. Kao otpadni proizvod u tom procesu nastao je – kisik!

Zemljina praatmosfera (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

Sa sigurnošću se može potvrditi da su modrozelene bakterije nastale prije 2,8 milijarda godina, a smatra se da su mogle nastati čak i prije 3,5 milijarda godina. U vrijeme kada su tek nastale, kisika je još uvijek bilo malo, ali pošto su ove bakterije bile dominantan oblik života gotovo 2 milijarde godina, on se postepeno sve više nakupljao. U jednom trenutku njegova se koncentracija povećala do razine u kojoj je organizmima koji na njega nisu bili prilagođeni (anaerobni organizmi) kisik postao toliko otrovan da su ti organizmi većinom izumrli. Kako to u evoluciji obično biva, neki se organizmi prilagođavaju životu sa kisikom, a neki se povlače na mjesta gdje ga nema (na primjer dublje u mulj gdje kisik ne dopire).

Razvitak ovih bakterija bio je od neprocjenjive važnosti za daljnju evoluciju života kakvog danas poznajemo. Atmosfera bogata kisikom bila je jedan od preduvjeta za nastanak kompleksnije eukariotske stanice (stanice sa definiranom jezgrom i organelima), a time i višestaničnih organizama.

              Stromatoliti

Iako bismo možda pomislili da nešto tako malo i nježno kao što je bakterijska stanica ne može ostaviti nikakve fosilne ostatke, najstariji pronađeni fosili datiraju upravo iz razdoblja modrozelenih bakterija. Zovu se stromatoliti. Stromatoliti nastaju u plitkim, toplim morima kada bakterije vežu čestice sedimenta te svojim rastom i izmjenom tvari utječu na njegovu raspodjelu, čime nastaju specifični oblici stromatolita. Najčešći stromatoliti napravljeni su od slojeva vapnenca. Prije pojave kisika koji je omogućio daljnju evoluciju života, stromatolitne prevlake prekrivale su gotovo cijelu površinu Zemlje, čiji su najčešći stanovnici bili upravo modrozelene bakterije. Stromatoliti postoje i danas, a nalazimo ih na zapadnoj obali Australije i Brazila, a kod nas na otoku Pagu.

Modrozelene bakterije su, kako vidimo, prastare!

          Stromatoliti u Zaljevu morskih pasa, zapadna obala Australije