Kako prepoznati ptice u našim parkovima?
Autor Andreja Lucić 05.6.2012. ( 53176 pročitano ) Članci istog autora

Vrabac u letu (foto: EOL)Ptice su zasigurno životinje koje su najočitije i uvijek prisutne u našoj neposrednoj blizini. Osim što ih svakodnevno susrećemo na našim dnevnim rutama kretanja, obično ih i čujemo, iako često nismo svjesni njihove prisutnosti. Obratiš li malo pažnje na ptice koje srećeš oko doma, škole ili u parkovima, primijetit ćeš da su one različite po svom izgledu, ponašanju i glasanju. Jesi li se ikad zapitala/o koje su to vrste ptica koje žive svuda oko nas i kako ih možeš razlikovati? Ako je tvoj odgovor na ovo pitanje potvrdan, onda će ti ovaj kratki „ključ“ pomoći u tome i, nadamo se, potaknuti te na dalje istraživanje. 



Možda te zbunio pojam ključa u prethodnoj rečenici, naime, ključevi za određivanje vrsta (biljaka, životinja) su pisani i/ili slikovni sadržaji pomoću kojih možemo odrediti o kojoj se vrsti radi. Najjednostavniji su slikovni ključevi u kojima se uz sliku (crtež ili fotografiju) nalazi i detaljan opis obilježja pojedine vrste, a postoje i tzv. dihotomski ključevi u kojima se preko složenog niza dviju oprečnih tvrdnji postupno dolazi do tražene vrste. U ovom našem kratkom prikazu mi ćemo se poslužiti metodom slikovnog ključa.

Koje su to ptice koje su najčešće u našoj neposrednoj blizini? Bez obzira živiš li na selu ili u gradu vjerojatno svakodnevno susrećeš vrapce. To je ujedno i jedna od najbrojnijih vrsta ptica u Hrvatskoj. Da budemo precizniji, kod nas dolaze dvije vrste vrabaca, to su obični vrabac (lat. Passer domesticus) i poljski vrabac (lat. Passer montanus).

Obični vrabac (foto: EOL)

Mužjak običnog vrapca s karakterističnim crnim vratom


Obični vrabac je vrsta koju ćeš češće susresti u gradovima. Uglavnom se hrani sjemenkama, a tijekom sezone parenja povremeno uzima i kukce. Vrlo je društvena vrsta koja gnijezdi u kolonijama, a neuredno gnijezdo obloženo perjem savija u pukotinama zgrada i stabala, ali i u kućicama za ptice, ukoliko su dostupne. Prva jaja liježe u svibnju, a tijekom godine može imati i tri legla. Nije čudo da ih ima toliko puno svuda oko nas! Ženka leži na jajima 14 dana, a potom se oba roditelja sljedećih 15 dana brinu za pomladak. Kako izgleda ova ptica možeš pogledati na brojnim fotografijama ako klikneš ovdje! Obrati pažnju na to da ženke izgledaju drugačije od mužjaka (to se naziva spolnim dimorfizmom). Za mužjaka je karakteristično sivo obojeno perje na tjemenu, prsima i obrazima te crno perje na grlu i između kljuna i očiju, dok je u ženke tjeme smeđe, a grlo sivo.

Poljski vrabac (foto: EOL)Upravo je sivo perje na glavi osnovno obilježje po kojem običnog vrapca razlikujemo od druge vrste, poljskog vrapca (desno) koji ima smeđu glavu. Ovdje pogledaj fotografije te vrste. U poljskog vrapca mužjaci i ženke imaju istu boju perja pa ih je teško razlikovati. Ostala obilježja vrste, način života i prehrane vrlo su slični  običnom vrapcu. Obje vrste su prirodno rasprostranjene u Europi i Aziji, ali su se proširile i na područje Australije i Sjeverne Amerike. Sljedeći put kad naiđeš na grm pun bučnih vrabaca baci se na istraživanje i utvrdi o kojoj se vrsti radi!

Vrlo česta vrsta koju ćeš susresti, osobito ako živiš u gradu, je golub, ali slično vrapcima, i ovdje se zapravo radi o nekoliko vrsta na koje možeš naići. Gradski golubovi (lat. Columba livia domestica) zapravo potječu od goluba pećinara (lat. Columba livia), divlje vrste koja još i danas živi u pećinama i rupama pod zemljom, a rasprostranjena je na Sredozemlju (ima ih i kod nas u Dalmaciji), sjevernoj Africi i Indiji. Fotografije goluba pećinara, kao i njegove gradske srodnike pogledaj ovdje


Gradski golubovi su vrlo slični golubu pećinaru, iako njihovo perje može biti i raznoliko obojeno.  Ipak, prevladavajuća boja perja je plavo siva. Najčešće postoje dvije crno obojene crte na krilima i crno perje na repu, dok na vratu postoje preljevi od ljubičaste do žuto-zelene boje perja. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod golubova nije moguće. Golubovi su svežderi i najčešće žive u parovima (monogamni su, što znači da imaju samo jednog spolnog partnera). Druga vrsta goluba, koju sve češće možemo vidjeti u gradovima je golub grivnjaš (lat. Columba palumbus). Od ostalih vrsta golubova razlikuje se po karakterističnoj „ogrlici“ od bijelog perja na vratu što možeš vidjeti na fotografijama na ovome linku

Kod gniježđenja ove vrste mužjak donosi materijal ženki, a ona savija gnijezdo. Oba spola sjede na jajima iz kojih se nakon 17 dana izlegu mladi koje potom roditelji hrane takozvanim golubljim mlijekom, koje je jako hranjivo i  stvara se u volji golubova (žljezdani organ u vratu). Golub grivnjaš je selica koja u listopadu odlazi na područje Sredozemlja. Vrsta sličan golubu grivnjašu je golub dupljaš (lat. Columba oenas) koji je ime dobio po tome što se gnijezdi u dupljama starog drveća. Ova vrsta je nešto manja od grivnjaša i nema bijeli ukras na vratu i krilima. Glava, vrat, gornji dio krila i donji dio leđa su plavkaste boje što možeš vidjeti na ovim fotografijama. Golub dupljaš se rjeđe sreće od ostalih vrsta, a pored toga iz sjevernih dijelova Hrvatske tijekom zime seli na krajnji zapad ili jug Europe.

Gradski golub (foto: EOL)Golub grivnjaš (foto: EOL)

Gradski golubovi na stablu (lijevo) i golub grivnjaš na grani (desno)


Golub dupljaš (foto: EOL)Grlica gugutka (foto: EOL)

Golub dupljaš (lijevo) i grlica gugutka (desno)


U istu skupinu ptica pripada još jedna vrsta koja se bitno razlikuje od golubova, to je grlica gugutka (lat. Streptopelia decaocto). I nju ćeš vrlo često susresti u parkovima, naseljima i voćnjacima, a sasvim sigurno si čula/čuo njeno karakteristično gugutavo glasanje po kojem je i dobila ime. Gugutka je jednoliko sivo-smeđe obojena, a lako ju je razlikovati od ostalih ptica po karakterističnoj crno obojenoj ogrlici na vratu. Mužjaci i ženke se međusobno ne razlikuju. Pogledaj slike gugutke na ovom linku! Ako imaš prilike pticu pogledati izbliza, vidjet ćeš da su joj oči crvene i okružene bijelim prstenom. Za ovu pticu je karakteristično da ju je moguće „pripitomiti“ hranjenjem iz ruke te da uvijek savija gnijezda u blizini naseljenih objekata. Gugutka je u naše krajeve doselila sredinom 20. stoljeća iz Turske i postala jedna od naših čestih ptica stanarica.

Siva vranaGačac (foto: EOL)

Siva vrana u letu (lijevo) i gačac koji sjedi na ogradi (desno)


Uz naselja, u parkovima i drvoredima česta vrsta je i siva vrana (lat. Corvus cornix) koja je lako prepoznatljiva po sivo-crnom perju. Vrane su svežderi pa ih možeš vidjeti kako se hrane lešinom na cesti, jajima i mladuncima drugih ptica te otpacima iz kanta za smeće. Gnijezda grade na drveću, a kako sama ptica i njena gnijezda izgledaju pogledaj ovdje! Istoj skupini pripada ptica pripada i gačac (lat. Corvus frugilegus) koji se posljednjih desetljeća sve više gnijezdi u naseljima, iako je ranije bio ptica u poljoprivrednim područjima s drvećem. Svraka (foto: EOL)Karakteristično je da se gnijezdi u kolonijama pa je na jednom stablu visoko u krošnji moguće vidjeti i nekoliko desetaka gnijezda. Obrati pažnju na to sljedeći put kad šećeš okolicom! Gačac je potpuno crna ptica, sliči sivoj vrani, ali ima bitno veći kljun (pogledaj njene fotografije ovdje). 

Od većih ptica, u naselju i parkovima ćeš sasvim sigurno vidjeti i lako prepoznati svraku (lat. Pica pica) (fotografija gore desno). Svraka je crno-bijela ptica s metalno plavim odsjajem perja. Iako lijepa ptica, nije omiljena zbog svoje navike krađe jaja i mladunaca drugih ptica kojima se hrani, pored plodova i sjemenki biljaka. Poznata je i po tome što krade sjajne predmete. Gnijezdo, slično vraninom, gradi u grmlju ili na drveću. Provjeri kako izgleda svraka na ovim stranicama!

U nas je također vrlo česta ptica kos (lat. Turdus merula)  koji dolazi u svim staništima, pa i u gradovima (fotografija dolje lijevo). Lako ga je prepoznati, mužjak je crn, ima žuti kljun i žuti krug oko očiju, dok je ženka tamnosmeđa s crvenkastim kljunom, pogledaj ovdje! Gnijezda gradi od blata i suhih stabljika, i to na različitim mjestima, od grmlja i zidova zgrada do drveća.

Kos (foto: EOL)Od manjih ptica koje možeš sresti u parkovima sjenice su vrlo česte. Vrsta velika sjenica (lat. Parus major) jedna je od lako prepoznatljivih vrsta, a lijepo je i čuti njen pjev. Veliku sjenicu, kao i neke druge vrste ptica, možeš pogledati i poslušati na ovoj stranici! Želiš li još više fotografija, klikni na ovaj link! Mužjaci se od ženki razlikuju po široj crnoj pruzi duž trbuha. Osim  velike, u parku možeš vidjeti, osobito ako postoje zimska hranilišta, i plavetnu sjenicu (lat. Parus caeruleus) koja ima plavo obojeno tjeme, krila i rep. Klikom na ovaj link pogledaj kako izgleda!

Osim sjenica, u parkovima možeš vidjeti i zebu (lat. Fringilla coelebs), u koje je izražen spolni dimorfizam pa se mužjak izrazito razlikuje od ženke. Fotografije oba spola nalaze se ovdje! Mužjak ima sivo tjeme, kestenjastosmeđa leđa i crvenosmeđi trbuh, dok su u ženke leđa maslinastosmeđa, a trbuh svijetlo smeđi. Ukoliko u parku ima dosta smreka, jela i borova, možeš primijetiti i zelenkastu pticu veličine vrapca, to je zelendur (lat. Carduelis chloris), pogledaj ovdje

Izrazito šarena mala ptica iz iste skupine, koja je također česti stanovnik parkova, je češljugar (lat. Carduelis carduelis) kojeg ne možeš zamijeniti niti s jednom drugom vrstom, pogledaj raskoš njegovih boja na ovim stranicama

Plavetna sjenica (foto: EOL)Zeba (foto: EOL)


Plavetna sjeica (lijevo) i mužjak zebe (lijevo)


Zelendur (foto: EOL)Češljugar (foto: EOL)


Zelendur (lijevo) i češljugar žarko crvenog lica (desno) 


Ako smo te zainteresirali za temu pogledaj još i stranice Hrvatskog ornitološkog društva, a želiš li pogledati fotografije još nekih vrsta koje dolaze u Hrvatskoj klikni ovdje i provjeri kako izgledaju crvendać, batokljun, crnoglava sjenica, mrka crvenrepka i mnogi drugi ptičji stanovnici naših krajeva.

Ocjena: 9.00 (16 glasova) - Ocijeni vijest -
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
10.10.2017. - Udruga Bioteka zapošljava!
06.10.2017. - Otključavamo tajne živog svijeta u Sv. Martinu na Muri!
05.10.2017. - Otključavamo tajne živog svijeta u Općini Gola!
11.9.2017. - Dođite na besplatne STEM radionice!
10.8.2017. - Ljetni znanstveni kamp 2017. u Malom Lošinju

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.

Poveznice

Registracija
Korisničko ime:
Lozinka:

Zapamti me



Ne sjećaš se lozinke?

Registriraj se!

Tražilica