Tragom ugaslog vulkana u Hrvatskom zagorju
Autor Nikolina Bošnjak 01.6.2012. ( 13194 pročitano ) Članci istog autora

Brežuljkasti krajolik (foto: Flickr)Znaš li da u Hrvatskoj postoji vulkan? To nije aktivni vulkan koji izbacuje vulkanske bombe i izlijeva lavu iz kratera, već je fosilni vulkan koji više nije aktivan. O njegovoj davnoj aktivnosti svjedoče samo geološki nalazi. Područje na kojem se nalazi zove se Gaveznica - Kameni vrh i nalazi se u blizini grada Lepoglave, u Hrvatskom zagorju.



Područje na kojem se nalazi ostatak vulkanskog dimnjaka izgrađeno je od magmatske stijene koju geolozi stručno zovu andezit, a vulkanska breća i tuf (stvrdnuti vulkanski pepeo) koje je vulkan izbacio u vrijeme dok je bio aktivan, svjedoci su nekadašnje vulkanske aktivnosti. Sačuvani fosilni vulkan zaštićeni je geološki spomenik prirode od 1998. godine. Fosilni  vulkan nalazi se uz cestu koja iz Lepoglave vodi prema Golubovcu,  na obroncima planine Ivanščice.

Nekada se na ovom području iz kamenoloma Gaveznica vadio andezit, kamen koji je vrlo pogodan kao podloga za gradnju cesta. Kamen su vadili zatvorenici koji su kaznu služili u obližnjoj kaznionici. 

Ovo područje istraživali su istaknuti hrvatski prirodoslovci, geolozi Dragutin Gorjanović- Kramberger, a petrografski opis andezita ovog područja dao je Ivo Kišpatić još početkom 20 stoljeća. Područje je posebno zanimljivo zbog mineraloških posebnosti, koje je prvi opisao mineralog Fran Tučan. Naime, ovo je područje jedino nalazište ahata u Hrvatskoj.

Južna strana planine Ivanščice (foto: Mounman / ImageShack)

Južna strana planine Ivanščice


Hrvatski poludragi kamen - lepoglavski ahat

Ahat je poludragi kamen koji pripada  grupi kalcedona. Njihova je osobitost da se sastoje od niza slojeva i ima zonarnu građu. Ovisno o boji slojeva, kalcedoni dobivaju različita imena. Lepoglevski ahat ima najčešće sivkaste slojeve, tamnosive i svijetlosive do bijeličaste, žućkaste pa sve do plavičasto sive u izmjeni. Prema kemijskom sastavu, ahat je silicijev dioksid, SiO2,  a prema građi, najjednostavnije je reći da je građen od slojeva mikrokristaliničnog kvarca.

Postanak lepoglavskih ahata

Kalcedoni, pa tako i njihova podvrsta ahati, nastaju u šupljinama i pukotinama vulkanskih stijena, u ovom slučaju vulkanske stijene koja se zove andezit. Ove stijene nastale su vulkanskom aktivnošću prije oko 22  milijuna godina. U pukotinama lave koja se polako hladila, kristalizirale su žile ahata, opala, mjestimično ametista i rožnjaka. Mjestimično je lava na površinu donijela velike količine mineralne otopine s puno željeza, tako da se formirao kalcedon crvene boje, jaspis. Postanak kalcedona je dug proces. Taloženje sloja po sloja minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinama stijena traje tisuće godina.

Lepoglavski ahat (foto: Grad Lepoglava)

Lepoglavski ahat

U Lepoglavi djeluje udruga "Lepoglavski ahat", koja popularizira i promiče geološku baštinu lepoglavskog kraja. Članovi te udruge obrađuju ahat i ostale minerala iz nalazišta i izrađuju nakit od srebra. Od lepoglavskog ahata izrađuju se privjesci, prstenje i naušnice. Udruga aktivno radi i na sakupljanju lijepih primjeraka ahata te posjeduje zanimljivu zbirku koju je moguće razgledati.

Gaveznica - Kameni vrh nije samo fosilni vulkan, već je i arheološko nalazište gdje su pronađeni ostaci pretpovijesnog naselja iz kasnog brončanog doba. 

Vrijednost ovog geološkog spomenika prirode kao i prirodne ljepote Ivanščice, uskoro će biti prezentirane na nov način. U planu je, naime, postavljanje novih poučnih staza. Utvrđene su lokacije na koje će se postaviti ploče s fotografijama specifičnih, endemskih te ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, opisi zanimljivih geoloških i speleoloških lokaliteta, kao i putokazi prema interesantnim lokacijama.

Ukoliko želiš posjetiti nalazište ahata, dođi u Lepoglavu i obiđi ovu zanimljivu lokaciju, a ukoliko želiš doznati više informacija, kontaktiraj udrugu Lepoglavski ahat.

Ocjena: 6.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Čovjek

Evolucija

Okoliš

Poveznice

Ostali članci o Zemlji
Registracija
Korisničko ime:
Lozinka:

Zapamti me



Ne sjećaš se lozinke?

Registriraj se!

Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.