Planine i danas kriju mnoge tajne. Čak i one nama najbliže, za koje mislimo da su u potpunosti istražene. Iznad glavnoga grada, na obroncima Medvednice, krije se zlokobna bolnica Brestovac. Na istoj planini, samo malo dalje, nalaze se ostatci zaboravljenog botaničkog vrta. Malo ljudi je uopće čulo za takva mjesta, samo najstrastveniji istraživači i planinari. A jesi li ikada slušala/o priče iz naše, slavenske mitologije? I tamo ima priča i legendi o našim planinama.  Znaš li možda kako dobiti dozvolu za vožnju na metli? Ili da je jednom postojao kralj koji je više volio planinariti i skupljati biljke, nego vladati svojom kraljevinom...

Ukoliko želite posjetiti zanimljivo mjesto gdje je živio daleki čovjekov predak, a živite u Zagrebu, ne morate putovati do susjedne Krapinsko-zagorske županije u Hušnjakovo, ili još dalje, u svjetski poznata paleolitska nalazišta Altamira u Španjolskoj ili Lascaux u Francuskoj. Jednostavno otiđite na izlet do Medvednice.

Vjerojatno ste mnogo puta čuli riječi „pluća Zemlje“, rasadnik bioraznolikosti ili prozor u povijest. Sve nabrojano odnosi se na najveću i najdužu rijeku - Amazonu. O rijeci Amazoni pisano je mnogo članaka, knjiga i snimano nekoliko filmova pa hajdemo još jednom opisati ovu veličanstvenu i jedinstvenu majku svih rijeka.

Podzemni okoliš predstavlja mnoge izazove za preživljavanje – stalna tmina, visoka vlažnost zraka (80 - 100%), malo hranjivih izvora  tvari, a i zrak u  mnogim podzemnim staništima često sadrži mješavinu plinova koja je pogubna za svako biće koje nije prilagođeno takvim uvjetima. No, bitna odlika podzemnih staništa su stabilni okolišni uvjeti s minimalnim promjenama temperature, tlaka zraka i koncentracije ugljikovog dioksida. Stoga se ondje može pronaći uistinu raznoliki živi svijet,  izvrsno prilagođen takvim okolišnim uvjetima.

Sve prirodne vode, poput kiše, rijeka, jezera, mora sadrže otopljene tvari koje znanstvenici nazivaju soli. Ali svi znamo da nemaju sve vode slani okus. Evo i  malog eksperimenta: Napuni tri čaše s vodom iz kuhinjske slavine. Kušaj vodu iz jedne čaše. Iako su u njoj prirodno prisutne otopljene soli, voda je pitka, zar ne? U drugu čašu dodaj prstohvat kuhinjske soli i primjetit ćeš da će ti voda ili i dalje biti pitka ili ćeš je osjećati kao blago slanu, što ovisi o tvojim okusnim pupoljcima  za slano. U treću čašu dodaj čajnu žličicu soli i tvoji okusni pupoljci će snažno protestirati da je ta voda preslana za piće – u toj čaši vode ima jednako soli koliko i u čaši morske vode!

Koraljne grebene često nazivaju „kišnim šumama“ oceana zato što čine jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu. Iako čine samo 0,1 % ukupne površine oceana, na koraljnim grebenima živi čak 25 % svih morskih vrsta. Grebeni predstavljaju složene podvodne strukture u moru koje su sastavljene od kolonija sitnih organizama, koraljnih polipa.

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su otkrili na stotine slatkih jezera ispod debelog sloja leda na antarktičkom kontinentu (debljina leda ponekad iznosi i više od 3500 m). Ta jezera su vjerojatno ostala nepromijenjena zadnjih 15-20 milijuna godina! Otkrićem života u tim jezerima znanstvenici bi stekli uvid u život u dalekoj prošlosti i stoga se znanstveni timovi različitih zemalja natječu koji će od njih prvi doći do novih spoznaja o životu u tajanstvenim jezerima.

Jesi li se ikad zapitala/o kako je životinjama zimi ispod debele kore leda na površini rijeke, jezera ili mora? Možda si čula/o za pojam termokline - to je pojam koji označava tanki sloj vode u jezeru, rijeci ili moru u kojem se temperatura vode puno brže mijenja s dubinom nego u slojevima iznad ili ispod termokline. Primjerice, ako si ljeti zaronila/o malo dublje, sigurno si u jednom sloju vode osjetila/o da ti je naglo postalo hladno. To znači da si prošla/prošao kroz sloj termokline.

Zamisli na trenutak kako bi se osjećala/o da cijeli svoj život provedeš u okolišu bez ijedne zrake svjetlosti. Bilo bi to prilično tmurno, zar ne? Dubokomorski organizmi zato su razvili jednu doista prekrasnu prilagodbu. Naime, jedini izvor svjetla u njihovom okolišu je bioluminiscencija, odnosno svjetlo koje stvaraju sami, i to kemijskim reakcijama u posebnim stanicama, takozvanim fotocitama.

Na šestom kontinentu po veličini smjestilo se 50 zemalja. Od najveće Rusije do najmanjeg Vatikana tiskaju se redom zapadnjaci, istočnjaci, sjevernjaci i južnjaci i čini se da svojim pretežito građanskim načinom života ne ostavljaju mnogo prostora za onu stranu života koja nas ovdje ponajviše zanima – prirodnu, divlju i slobodnu. No to je samo na prvu loptu tako. Šutni predrasude i zaroni u prirodni svijet neukroćene Europe!