Afrika
|
Jelena Likić
Objavljeno
24.5.2012.
(
28540
pročitano
)
|
Kad pomisliš na ovaj prastari kontinent, koja ti prva misao padne napamet? Jesu li to gorile s maglovitih planina, slonovi u krdima koji se kupaju u rijeci, egipatski faraoni, afričke tržnice prepune ljudi, Niagarini slapovi ili možda gladni trbušćići afričke djece? Već s prvih nekoliko asocijacija možeš zaključiti o kakvom se fascinantnom kontinentu radi. Zasuči rukave i otputuj s nama u dalek, mističan i prekrasan divlji svijet Afrike.
|
|
Kaspijsko jezero – najveće jezero na svijetu
|
Barbara Žeželj
Objavljeno
24.5.2012.
(
28096
pročitano
)
|
Većini nas Kaspijsko jezero je poznato sa satova geografije kao „crta razgraničenja“ između dvaju kontinenata - Europe i Azije. No, je li ti poznata činjenica da je to ujedno i najveće jezero na svijetu? Na njegovim obalama smjestilo se, ni manje ni više, nego čak 5 država! Na geografskoj karti potraži koje su to države!
|
|
Južna Amerika
|
Andreja Lucić
Objavljeno
23.5.2012.
(
17059
pročitano
)
|
Riječ Amerika potječe još iz davne 1507. godine kada su kartografi novootkriveni kontinent nazvali prema moreplovcu Amerigu Vespucciju koji je zaključio da taj kontinent nije Indija već novi kontinent do tada potpuno nepoznat Europljanima.
|
|
Australija
|
Andreja Lucić
Objavljeno
23.5.2012.
(
18620
pročitano
)
|
Legende o Australiji kao nepoznatoj južnoj zemlji (latinski Terra Australis Incognita) potječu još iz doba Rimljana, a sam kontinent otkrio je danski pomorac Willem Janszoon početkom 1606. godine. Mnogo prije dolaska Europljana kontinent su naseljavali narodi koji potječu iz jugoistočne Azije. Ukoliko ste mislili da čarobnjakova zemlja Oz ne postoji, varate se - Australija se uobičajeno naziva Oz, a njeni stanovnici Australci se u engleskom govornom području popularno nazivaju Aussie.
|
|
Antarktika
|
Barbara Žeželj
Objavljeno
22.5.2012.
(
14627
pročitano
)
|
Zamislite hladnoću koja vam prodire kroz najdeblju odjeću od toplog perja. Zamislite blještavu bijelinu, pustoš, tišinu koju prekida snažno puhanje vjetra i udar valova. A onda zaronite u ledenu morsku tišinu i dogodit će vam se nešto o čemu ste mogli samo sanjati. Da, stigli ste na Antarktiku! Započnimo stoga vaše putovanje tom fascinantnom "ničijom zemljom"!
|
|
Rudnik srebra na Medvednici
|
Nikolina Bošnjak
Objavljeno
20.5.2012.
(
10376
pročitano
)
|
Rudarenje nije lagan posao. Čak niti danas, kada su razvoj znanosti i tehnologije omogućili primjenu strojeva za iskapanje, transport i preradu iskopane rudače, a kamoli u davnoj prošlosti, kada je izbor alata za rad bio vrlo ograničen.
|
|
Morske cvjetnice Jadrana
|
Tonka Roje
Objavljeno
20.5.2012.
(
40787
pročitano
)
|
Jeste li znali da u Jadranu, osim brojnih vrsta algi, žive i biljke cvjetnice? Morske cvjetnice su „prave“ biljke koje su se prilagodile životu u moru. Pripadaju skupini biljaka koje se zovu kritosjemenjače (Angiospermae), imaju razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Jadransko more naseljavaju četiri vrste morskih cvjetnica a to su tzv. morska trava (posidonija), morska svilina, patuljasta svilina i čvorasta morska resa. Najznačajnija i najrasprostranjenija u Jadranskom moru je posidonija koja je endemska vrsta Sredozemnog mora. Više o morskim cvjetnicama, njihovoj važnosti u moru i karakteristikama pročitajte u nastavku.
|
|
Relikti - prastari vladari planina
|
Danijel Škrtić
Objavljeno
20.5.2012.
(
19478
pročitano
)
|

Pojednostavljeno, relikti su one vrste koje danas imaju puno manji životni prostor nego što su to imale u prošlosti, odnosno u prošlom geološkom razdoblju. Drugim riječima, relikt je ona biljna ili životinjska vrsta koja je ostatak nekada velike i široko rasprostranjene populacije. Do smanjenja veličine populacije dolazilo je zbog niza razloga kao što su: klimatske promjene (npr. promjena temperature), geografske promjene (npr. nastajanje planinskih masiva, odvajanje dijela kopna, stvaranje otoka) i čovjekov utjecaj (npr. uništavanje šuma). Sve to može utjecati na smanjenje populacije određene vrste, a ako to smanjenje ima i trend naglog opadanja brojnosti kroz duži period, onda možemo govoriti o reliktima.
|
|
Močvarna staništa u Hrvatskoj
|
Barbara Žeželj
Objavljeno
20.5.2012.
(
31205
pročitano
)
|
U povijesti su se uz močvare vezale riječi kao što su vlažna i smrdljiva, na njih se gledalo kao na raspadajuća staništa te ih se često isušivalo kako bi se dobilo plodno zemljište. U novije doba shvaća se važnost močvarnih područja osobito zbog toga što one kontroliraju poplave, prazne vodene rezerve, zadržavaju i talože nanose te neutraliziraju razne otrove. Mogli bismo ih nazvati spužvama koje, ovisno o količni podzemne i površinske vode, otpuštaju ili zadržavaju vodu. Ako negdje želite pronaći milijune kukaca, beskralješnjaka, ptica, riba i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to!
|
|
Zašto su vodozemci u Hrvatskoj ugroženi?
|
Andreja Lucić
Objavljeno
19.5.2012.
(
25193
pročitano
)
|
U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, što našu zemlju svrstava u sam vrh europskih zemalja po bioraznolikosti vodozemaca. Skupinu vodozemaca dijelimo na repaše – to su vodozemci s repom, kao što su npr. daždevnjaci, vodenjaci i neobična vrsta podzemnih voda - čovječja ribica, bezrepce – vodozemce bez repa (žabe) te beznošce, koji poprilično sliče zmijama (više o njima doznaj ovdje).
|
|
|