Jeste li ikada u pratnji svojih roditelja ili učitelja posjetili špilju Veternicu, koja se nalazi u Parku prirode Medvednica? Veternica je dom za čak 14 različitih vrsta šišmiša. Nemojte mi reći kako vam već sad cvokoću zubi od straha i kako se pitate zašto ići negdje gdje žive šišmiši, kad je poznato da upravo šišmiši piju krv, brrr..., zalijeću se u kosu te su sporedni glumci u brojnim filmovima strave i užasa. Dokazat ćemo vam da je priča o šišmišima zapravo u potpunosti drukčija! Pažljivo čitajte i zapamtite! 

Mladi šišmiši se kote tijekom kasnog proljeća. Bebe šišmiši piju majčino mlijeko, kako bi se razvili i postali veliki. Šišmiši su sisavci i to jedini sisavci koji aktivno lete. Mladi šišmiši već nakon dva mjeseca počinju u sumrak samostalno letjeti i tražiti hranu. Sve vrste šišmiša imaju oči i vide. Većina vrsta ipak se orijentira i lovi plijen pomoću zvuka. Šišmiši kroz usta i nos ispuštaju zvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru ili plijena i koje onda ponovno hvataju velikim ušima (fotografija gore desno). Oni zapravo vide ušima, a takav način orijentacije nazivamo eholokacija. Najviše vole jesti kukce, noćne leptire i pauke. Samo jedan šišmiš pojede na stotine kukaca tijekom noći (npr. čak 600 do 1000 komaraca). Mislite li da je to za nas ljude korisno? Pa naravno da jest, jer šišmiši tako kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Kako su mladi šišmiši prilično znatiželjni, nerijetko istražujući ulijeću i kroz otvorene prozore naših domova. Je li se to i vama dogodilo? Nemojte paničariti, potrebno je samo ugasiti svjetlo, otvoriti prozor i šišmiš će nakon početnog šoka sam napustiti prostoriju.

Šišmiš rani večernjak (Nyctalus noctula) na stablu

Što će se dogoditi s našim malim šišmišem kad dođe zima? Tada više nema kukaca kojima bi se mogao hraniti. Nemojte brinuti, on je tada već veliki šišmiš, koji se cijelo ljeto i  jesen obilno hranio kako bi sakupio dovoljno rezervnih masti te je pronašao povoljno mjesto za hibernaciju. Naime, on će prespavati zimu i to možda čak u potkrovlju vaše kuće, nekoj špilji, kamenolomu, napuštenom rudniku ili duplji nekog drveta, gdje se temperatura tijekom zimskih mjeseci neće puno mjenjati.

Patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) lijevo i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) desno

Nažalost, najveći neprijatelj šišmiša je čovjek koji raznim gospodarskim zahvatima uznemiruje šišmiše ili uništava njihova staništa. Smeta im i osvjetljavanje pomoću bljeskalice fotoaparata ili svjetiljke. Svaki oblik narušavanja njihovog „kućnog mira“ može dovesti do toga da se sljedećega proljeća nove bebe šišmiši ne uspiju okotiti. Ako želiš pomoći jednom od šišmiša, bilo velikom potkovnjaku, južnom potkovnjaku, patuljastom šišmišu, šumskom šišmišu, dugouhom šišmišu, dugokrilom pršnjaku, velikom šišmišu ili možda širokouhom mračnjaku posjeti ovu internetsku stranicu i POSVOJI ŠIŠMIŠA, bilo sama/sam, s najboljom prijateljicom/prijateljem ili čak cijelim razredom. Neka posvojeni šišmiš postane vaš novi „kućni“ ljubimac!!!

1. Šišmiši su korisni i potrebni ljudima te ih moramo zaštititi!

2. Ne zapliću se u kosu!

3. Ne piju krv! (osim tri vrste koje žive u Americi i hrane se krvlju stoke, ali tako nježno da stoka to čak ni ne osjeti)

4. Nisu slijepi, a orjentiraju se eholokacijom!

5. Pare se u jesen te nakon provedenog zimskog sna u kasno proljeće kote se mladi!

Istraži i ove linkove:

Portal za škole

Državni zavod za zaštitu prirode

Bats4kids - stranica na engleskom jeziku